Prostorna orijentisanost na inače poznatim lokacijama takođe može da predstavlja problem. Nije neobično ni ako počnu da se javljaju sumnje u nepoznate osobe, strah, ali i optužbe drugih za krađu nekih ličnih stvari.

Najnovije naučne procene govore da bi do 2020. godine u svijetu moglo da bude 43 miliona oboljelih, do 2040. godine čak 81 milion, a do 2050. godine preko 115 miliona sa demencijom.Međutim, gubitak pamćenja nije jedini, iako jeste najkarakterističniji simptom ove bolesti. Postoje i drugi, koje rijetko ko povezuje upravo sa razvojem demencije. Prvi simptom koji se pojavljuje obično jeste zaboravnost po pitanju nedavnih događaja, uz relativnu očuvanost dugoročne memorije, a to se često pripiše “staračkoj zaboravnosti“.Međutim, osoba koja ima Alchajmer često ima promjene u ponašanju, postaje depresivna, ili ima napade smijeha. Sasvim su uobičajene i situacije kada ne može da se sjeti gde je ostavila ključeve, a javljaju se i problemi oko prisjećanja koji je datum ili godina.

Prostorna orijentisanost na inače poznatim lokacijama takođe može da predstavlja problem. Nije neobično ni ako počnu da se javljaju sumnje u nepoznate osobe, strah, ali i optužbe drugih za krađu nekih ličnih stvari.Javljaju se i problemi s održavanjem svakodnevne higijene, ali i nemogućnost slaganja smislenih rečenica. Retko ko će da poveže neke simptome sa Alchajmerom, kao na primjer i češanje, tj. kompulsivni svrab.

Nerjetko osobe znaju da se češu i “do krvi”, ali nije tačno poznato koja je povezanost ovog simptoma s Alchajmerom.Iako se problemi s vidom takođe pripisuju staračkim tegobama, prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Epidemiology, to se navodi kao još jedan od ranih simptoma demencije u kasnijim fazama života. Stariji koji imaju slab vid imaju pet do deset puta veći rizik od obolijevanja od Alchajmerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu naučnici.

Leave a comment